Na Krnjašu u Ulici J.Kozarca 38/13, na površini 12,24 x 4,48 m prezentirani su nalazi iz zaštitnih arheoloških istraživanja. Muzeološka koncepcija je prikazati sve horizonte života s jednakom valorizacijom, odnosno dan je naglasak na kontinuitetu života od mlađeg kamenog doba do danas.
Za arheološku prezentaciju napravljena je rekonstrukcija dijela naselja s ukopanim jamama, grobovima i zemunicom u kojima će se nalaziti predmeti i "ljudi" iz pripadajućeg vremenskog razdoblja. Nad rekonstruiranim naseljem nalazi se staklena hodna ploha.
Najstariji nalazi iz kamenog doba predstavljeni su s dva groba u zgrčenom položaju (grob 7 i 8) koji su datirani u razdoblje starčevačke kulture i datirani u 5730.-5638. g. prije Krista. U grobovima umjesto kostura su "lutke" u zgrčenom položaju obučene u kamenodobnu odjeću. Iako nisu napravljene antropološke analize kostura predpostavljamo da se radi o grobovima žene i muškarca. Mislimo da će takav oblik prezentacije posjetiteljima biti manje stresan i puno jasniji.
Idućem horizontu naseljavanja pripadaju jamski objekti datirani u mlađu fazu ranog brončanog doba nositelja vatinske kulture, koji su na prostoru Grada živjeli od 2000. do 1700. g. prije Krista. Naselje ima kontinuitet u srednje brončano doba u vrijeme Belegiš I kulture od 1700.-1300. g. prije Krista. Naselje je prezentirano objektima SJ 18, SJ 46, SJ 48. U jami broj 46 pronađena je i cijela crnopolirana zdjela vatinske kulture. U rekonstruiranoj jami 46 nalazila bi se replika zdjele.
Slijedeći horizont naseljavanja je onaj mlađeželjeznodobni keltskog plemena Skordiska, koji su obitavali na ovom području od 3000. do 15. g. pr. Kr. Njima pripada dio velike zemunice (SJ 41, od 42 i podnice SJ 51) dimenzija 5,00 x 4,50 m. U rekonstruiranoj zemunici nalazile bi se replike predmeta svakodnevne uporabe koje su koristili Skordisci, kao što su keramičke zdjele, lonci, kantharosi i dr. Radi se uglavnom o predmetima većih dimenzija koji će se bolje vidjeti kroz staklo.
Kroz prapovjesno naselje ukopano je 7 kosturnih ukopa sa zapadne nekropole rimskog grada Colonia Aurelia Cibalae. U prezentaciji antičkog razdoblja prikazana su dva pokopa (grob 9 i 1). Obučeni su u rimsku odjeću u grobovima su predstavljeni Cibalićanka i Cibaličanin.
Idući horizont naseljavanja je onaj kasnosrednjovjekovni koji je prezentiran s jamama SJ 22, SJ 34, SJ 36, SJ 38.
Ukopana kroz latensku zemunicu, istražena je "recentna" jama SJ 7, koja je starija od rodne kuće I. Kozarca, za koju pretpostavljamo da je sagrađena u drugoj polovici 19. st. Ovo je najmlađi horizont koji je prezentiran. U rekonstruiranoj jami nalaze se odbačeni predmeti, kao da ih je netko jučer bacio, počevši od vrčeva, lonaca, životinjskih kostiju i dr. predmeta svakodnevne uporabe.