​Ivan Kozarac

          Marija Kozarac lijepa je Ivina komšinica s Krnjaša kojoj je posvetio antologijsku pjesmu Milovo sa garave i plave te objavio u Savremeniku V/3, s datacijom 4. veljače 1910. pod pseudonimom Vanja Kosan.

 

      Rođena je u Vinkovcima 3. siječnja 1886., otac joj je Tomo Kozarac (1858.-1948.), majka Manda, rođ.Grgić (1855.-1931.), a živjeli su na Krnjašu br.724.

 

       Ljubav između Ivana i Marije bila je zabranjena jer su bili rodbina u trećem koljenu. Nesvršeni gimnazijalac, siromašni pisar, sušičavi rođak i pjesnik nije bio partija za ženidbu te se ljubav nije realizirala. Udala se 1906. za Franju Guttmana i rodila tri kćeri. Umrla je 9. rujna 1979. u poznoj 93. godini.

 

        Siromašni pjesnik nije Mariji mogao oko vrata staviti bisernu ogrlicu, nego je iskren i dubok osjećaj neostvarene ljubavi preobrazio u poetski biser uvrstivši Curu dragu iz sokaka svoga opjevanih Ljubica (Kantili), Cvijeta (Zuzorić), i drugih nadahniteljica hrvatskih pjesnika.

 

          Momačka, ljubavna, večernja pjesma, pjesma noći, sokaka i ušorena sela nastala je na temeljima običajnoga ljubovanja mladih u Slavoniji na sokaku s folklornim prizvukom asimilirana bećarca i deseterca. Taj je poetski biser ušao u uho skladatelja Ive Tijardovića, koji ju je uglazbio u žanru romanse.

 

            Marijina se svečana nošnja i dvije čaše, kirbajski dar Ivana Kozarca, čuva u stalnom postavu Etnološkog odjela Gradskog muzeja u Vinkovcima.